Senjske žrtve
9. svibnja 1937. godine u Senju jugoslavenski žandari su pucali na skupinu mladih Gospićana koji su sa hrvatskom zastavom došli u Senj. Tom prigodom žandari su ubili sedam mladića i djevojaka.
1935. godina
1935.
Sibinjske žrtve
19. veljače 1935. godine u Sibinju su ubijeni hrvatski seljaci od strane protuhrvatski raspoloženog režima Kraljevine Jugoslavije. Na proslavi godišnjice proslave imenovanja pape došlo je do nacionalističkog slavlja koje se nije svidjelo nekima odanim jugoslavenskom režimu i žandarmeriji te je došlo i do sukoba seljaka sa žandarmerijom koja je tada ubila osam seljaka.
Vrbske žrtve
20. veljače 1935. godine od metaka brodskih žandara poginulo je još šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe jer su na groblju protestirali protiv velikosrpskog terora koji se desio nad seljacima Sibinja dan ranije.
1934. godina
1934.
12. svibnja 1933. nakon suđenja i smrtne presude zbog pokušaja atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića godinu dana ranije. obješeni Petar Oreb Mijat zajedno s pomagačima Josipom Begovićem i Antunom Pogorelcem.
Atentat na kralja Aleksandra I. Karađorđevića
9. listopada 1934. godine u Marseillesu je izvršen atentat na kralja Aleksandra I. Karađorđevića kada je ubijen on i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou. Sam atentator je ubijen od strane policije nakon ubojstva kralja, ali su uhićeni pomagači i došlo se do njihove povezanosti s ustaškom organozacijom UHRO u emigraciji (time i do povezanosti Italije, a djelomično i Mađarske, s atentatom). To je rezultiralo trenutnom obustavom svih aktivnosti ustaške organizacije u Europi kao i potpunim prestankom djelovanja ustaške skupine (i kampova za obuku) u Italiji. Ustaše koje su se obučavale u kampovima za obuku u Italiji su razoružani i internirani na otok Lipari, a Ante Pavelić je zatvoren u Torinskom zatvoru.
1933. godina
1933.
29. travnja 1933. godine zbog Zagrebačkih punktuacija dr. Vladko Maček, vođa Hrvatske seljalke stranke, osuđen po Sudu za zaštitu države u Beogradu na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine u Srijemskoj Mitrovici, vođenje HSS-a preuzima Josip Predavec. a pomaže mu Ante Trumbić.
14. srpnja 1933. godine od strane režima u zasjedi kod Dugog Sela ubijen je Josip Predavec, jedan od osnivača HRSS-a, a kasnije i njen potpredsjednik.
2. veljače 1933. godine Milan Budak, vođa HSP-a emigrira u Austriju te potom u Italiju.
2. veljače 1933. godine Milan Budak, vođa HSP-a emigrira u Austriju te potom u Italiju.
16. prosinca 1933. godine su ustaše prvi put pokušale izvršiti atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića prigodom njegovog posjeta Zagrebu. Atentat je trebao izvršiti Petar Oreb Mijat s pomagačima, ali je posustao i upao u oružani okršaj s policijom kada je uhićen. U ožujku 1934. godine je osuđen na smrt, a obješen je 12. svibnja 1934. godine zajedno s pomagačima Josipom Begovićem i Antunom Pogorelcem.
1932. godina
1932.
siječnja 1932. godine Ustaša - Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO) počinje izdavati novine imenom Ustaša.
7. lipnja 1932. godine od strane režima izvršen je atentat na Milu Budaka, istaknutog člana HSP-a, pri čemu je samo ranjen.
Zagrebačke punktacije
7. studenoga 1932. godine Seljačko-demokratska koalicija (SDK), koju su činile Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska stranka prava, izdaje rezoluciju pod nazivom Zagrebačke punktacije kojom osuđuju Šestosiječanjsku diktaturu, zahtijeva federativno preuređenje države, ističe načelo demokracije, narodni suverenitet i narod kao jedini izvor vlasti te seljaštvo kao temelj organizacije života. Vlada Kraljevine SHS proglasila je punktacije protuustavnim činom, te je Sud za zaštitu države nešto kasnije osudio dr. Vladka Mačeka na 3 godine zatvora. Zagrebačke su punktacije potakle i niz drugih dokumenata, tako da u kratkom roku izlaze Novosadske, Sarajevske i Ljubljanske punktacije.
1. prosinca 1932. godine pripadnici Sokola Kraljevine Jugoslavije, uz još neke incidente, u Trogiru su uništili ili teško oštetili osam starih mletačkih lavova u znak protesta protiv Talijana što je Kraljevinu Jugoslaviju dovelo do ruba rata s Kraljevinom Italijom.
1931. godine
1931.
19. veljače 1931. godine u Dalmatinskoj ulici mučki je od strane režimske oraganizacije Mlada Jugoslavija (policijski agenti) ubijen istaknuti znanstvenik prof. dr. sc. Milan Šufflay, pripadnik Hrvatske stranke prava. Ubili su ga policijski agenti Branko Zwerger, Ljubomir Belošević i Stevo Večerinac po nalogu šefa zagrebačke policije Janka Bedekovića, a po narudžbi iz Beograda. To je rezultiralo revoltom svjetske znanstvene zajednice prema diktaturskom režimu u Jugoslaviji.
12 svibnja 1931. godine Branimir Jelić osniva prvi ogranak Hrvatskog domobrana u Buenos Airesu.
Oktroirani ustav
3. rujna 1931. godine kralj Aleksandar, nakon relativnog smirivanja situacije u zemlji i pritisaka izvana, donosi Oktroirani ustav kojim je ponovo deklarativno vraćen parlamentarizam, a iste su godine raspisani izbori. Oktroirani ustav ima takav naziv zato što ga je donio vladar, a ne parlament. Tim je ustavom definiran dvodomni sustav; Narodna skupština i Senat, ali oni nisu funkcionirali po standardnim principima parlamentarizma jer su sve funkcije vlasti i dalje ostale u rukama kralja. Bila je to samo formalna parlamentarna demokracija, ali zapravo i dalje prikrivena Šetosiječanjska diktatura.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)